I/7, broj: 1790-1/2000

Zagreb, 18/07/2000


STANICAMA ZA REDOVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

STANICAMA ZA PREVENTIVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

- S V I M A -

PREDMET: Osnovno o gumama i naplatcima - mogućnosti zamjene

Iz stanica za tehnički pregled vozila postavljaju se upiti kako postupiti na tehničkom pregledu vozila kada se primijeti da su originalne gume na vozilu zamijenjene nekom drugom dimenzijom guma ili kada je originalni naplatak zamijenjen s nekim drugim (različitih dimenzija od prvobitno tvornički postavljenih na vozilo).

Naravno, ovakve zamjene su tehnički moguće pod određenim uvjetima.

Prije svega odgovorimo na nekoliko osnovnih pitanja o gumama:

1. Šire gume se postavljaju na kotače prvenstveno radi ljepšeg (čitaj agresivnijeg) izgleda i to je osnovni razlog promjene širine guma. Npr. gume širine 185 mm na bilo kojem automobilu izgledaju ljepše od guma širine 155 mm. Postavljanjem šire gume mijenja se (smanjuje se) specifični pritisak između gume i podloge pa sva ostala teorijska razmatranja počinju od te činjenice. Guma s manjim specifičnim pritiskom će prije "zaplivati" na mokroj podlozi (aquaplaning efekt), takvo vozilo ima veći otpor kotrljanja, troši više goriva, povećano je trošenje guma u zavojima, povećane su sile na upravljačkom mehanizmu itd. Međutim, teorijsko nabrajanje svih pogoršanih značajki vozila (ima i poboljšanih poput boljeg držanja pravca u pravocrtnoj vožnji) neće utjecati na nikoga kome je osnovni cilj ljepši ("agresivniji") izgled vozila.

2. Gume nižeg profila od tvorničkog također se prvenstveno postavljaju radi ljepote. 175/60 ljepše izgleda od 175/80. Guma dimenzije 175/60 ima visinu bočnice 105 mm (60% od širine 175 mm) što je za 35 mm manje od 140 mm visoke bočnice na gumi 175/80 (80% od širine 175 mm). Niži profil znači manju udobnost u vožnji (bočnica gume se ne može dovoljno savijati nailaskom na prepreke ili u zavoju) ali istodobno znači i bolje držanje pravca u zavoju jer je manje bočno zanašanje vozila. Međutim, promjenom visine gume uz standardnu širinu mijenja se promjer gume.

3. Promjenom promjera gume (dinamičkog radijusa gume) mijenja se ukupni prijenosni odnos od motora (preko mjenjača, diferencijala, eventualnih planetarnih prijenosnika u pogonskim kotačima) do podloge.

Gume s manjim dinamičkim radijusom od tvornički predviđenog omogućit će vozilu nešto veća ubrzanja ali će krajnja brzina vozila biti smanjena. Ovo je moguće jednostavnim izborom guma nižeg profila (kao u primjeru pod drugom točkom).

Veći promjer gume omogućava nešto veću krajnju brzinu vozila (ako je motor vozila dovoljno snažan da savlada sve otpore koji se pojavljuju pri višim brzinama) ali istodobno znači i slabija ubrzanja i manju elastičnost vozila. Veći promjer moguće je postići ili višim profilom standardne gume (rijetko jer nije lijepo), postavljanjem širih guma uz standardnu visinu profila ili postavljanjem većih kotača (npr. umjesto kotača od 14 inch-a postavi se kotač od 15 ili više inch-a). Naravno, ovo zahtijeva promjenu cijelog naplatka i svakako je najskuplji zahvat. Ali, sve za ljepotu.

4. Veći naplatak (ako je od istog materijala) znači povećanje neovješenih masa vozila što pogoršava dinamičke značajke vozila. Stoga je sljedeći korak umjesto čeličnog naplatka postaviti lakše naplatke (npr. od legure aluminija, magnezija i sl.). Postavljanjem takvih naplataka automobil postaje ljepši ali i neovješene mase vozila postaju manje što poboljšava pojedine značajke vozila.

Pri izboru novog naplatka treba voditi računa o broju, rasporedu i dimenzijama provrta za vijke (ili svornjake) predviđene za montažu naplatka na glavčinu kotača (kota b) ali i o udaljenosti središnje ravnine naplatka od ravnine prirubnice koja se naslanja na glavčinu kotača (kota a). Pogrešno izabran naplatak (s pomaknutom prirubnicom od pozicije originalne prirubnice) promijenit će trag kotača u odnosu na originalnu izvedbu, a ovo za posljedicu ima poremećenu geometriju ovjesa, uništenje zglobova ovjesa i ležajeva kotača. Pogrešno izabrani naplatak razlog je uništenja ovjesa vozila, a ne samo postavljanje širih guma kako se to uobičajeno misli.

Osim po promjeru naplatci se međusobno razlikuju po širini i po obliku. Puna oznaka nekog naplatka bi bila: 5,5 J ´ 13. Oznake iz primjera govore da je riječ o naplatku širine 5,5 inch-a, J je šifra oblika (J je najčešći oblik), riječ je o jednostrukom naplatku (oznaka "´ ") i promjer je 13 inch-a - veličina koja mora odgovarati promjeru gume.

5. Osim po dimenzijama gume se razlikuju po opterećenju koje mogu podnijeti i po najvećoj brzini kojom se smiju voziti.

Tablica indeksa nosivosti s pripadajućim najvećim opterećenjem koje podnosi guma:

Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
Indeks
nosivosti
Dopuštena
masa na
kotaču [kg]
0 45 30 106 60 250 90 600 120 1400 150 3350 180 8000
1 46,2 31 109 61 257 91 615 121 1450 151 3450 181 8250
2 47,5 32 112 62 265 92 630 122 1500 152 3550 182 8500
3 48,7 33 115 63 272 93 650 123 1550 153 3650 183 8750
4 50 34 118 64 280 94 670 124 1600 154 3750 184 9000
5 51,5 35 121 65 290 95 690 125 1650 155 3875 185 9250
6 53 36 125 66 300 96 710 126 1700 156 4000 186 9500
7 54,5 37 128 67 307 97 730 127 1750 157 4125 187 9750
8 56 38 132 68 315 98 750 128 1800 158 4250 188 10000
9 58 39 136 69 325 99 775 129 1850 159 4375 189 10300
10 60 40 140 70 335 100 800 130 1900 160 4500 190 10600
11 61,5 41 145 71 345 101 825 131 1950 161 4625 191 10900
12 63 42 150 72 355 102 850 132 2000 162 4750 192 11200
13 65 43 155 73 365 103 875 133 2060 163 4875 193 11500
14 67 44 160 74 375 104 900 134 2120 164 5000 194 11800
15 69 45 165 75 387 105 925 135 2180 165 5150 195 12150
16 71 46 170 76 400 106 950 136 2240 166 5300 196 12500
17 73 47 175 77 412 107 975 137 2300 167 5450 197 12850
18 75 48 180 78 425 108 1000 138 2360 168 5600 198 13200
19 77,5 49 185 79 437 109 1030 139 2430 169 5800 199 13600
20 80 50 190 80 450 110 1060 140 2500 170 6000 200 14000
21 82,5 51 195 81 462 111 1090 141 2575 171 6150    
22 85 52 200 82 475 112 1120 142 2650 172 6300    
23 87,5 53 206 83 487 113 1150 143 2725 173 6500    
24 90 54 212 84 500 114 1180 144 2800 174 6700    
25 92,5 55 218 85 515 115 1215 145 2900 175 6900    
26 95 56 224 86 530 116 1250 146 3000 176 7100    
27 97,5 57 230 87 545 117 1285 147 3075 177 7300    
28 100 58 236 88 560 118 1320 148 3150 178 7500    
29 103 59 243 89 580 119 1360 149 3250 179 7750    

Npr. puna oznaka neke gume za "laka vozila" može biti 185/80 R 14 82T. Brojka 82 je indeks nosivosti i označava da guma može podnijeti najveće dopušteno opterećenje od 475 kg dok je slovo T brzinski simbol i označava da se guma smije najbrže voziti 190 km/h. Na gumama predviđenim za montažu na teretna vozila indeks nosivosti može biti udvojen npr. 215/75 R 16 113/111N. Brojka 113 je indeks nosivosti koji vrijedi kada je guma postavljena na jednostrukom kotaču a brojka 111 je indeks nosivosti za jednu gumu postavljenu na dvostrukim kotačima. Naravno slovo N je brzinski simbol.

Tablica brzinskih simbola s odgovarajućim najvećim brzinama:

Brzinski
simbol
Najveća
brzina
[km/h]
Brzinski
simbol
Najveća
brzina
[km/h]
Brzinski
simbol
Najveća
brzina
[km/h]
Brzinski
simbol
Najveća
brzina
[km/h]
Brzinski
simbol
Najveća
brzina
[km/h]
A1 5 A7 35 F 80 N 140 U 200
A2 10 A8 40 G 90 P 150 H 210
A3 15 B 50 J 100 Q 160 V 240
A4 20 C 60 K 110 R 170 W 270
A5 25 D 65 L 120 S 180 Y 300
A6 30 E 70 M 130 T 190    

Gume s većim indeksom nosivosti i većim brzinskim simbolom od tvornički predviđenog se smiju postavljati na vozilo, ali u obrnutom slučaju (postavljene gume su s nižom nosivosti i manjom brzinom od tvornički predviđene) vrijede drugačija pravila. Manji indeks nosivosti od tvornički predviđenog se ne smije dopustiti, dok je gume s manjim brzinskim simbolom moguće postaviti na vozilo ali vozač takvog vozila mora biti upoznat s činjenicom da ne smije voziti brže od brzine koju mogu podnijeti gume. Ovo je uobičajena situacija na osobnim vozilima velikih konstrukcijskih brzina pri zamjeni ljetnih sa zimskim profilom guma.


Na tehničkom pregledu, prije svega, treba pregledati stanje gazne površine gume i utvrditi njenu istrošenost. Granične vrijednosti istrošenosti guma prema vrijedećim hrvatskim propisima su 1 mm dubine utora za osobna i kombinirana vozila (sva "laka vozila") i 2 mm za teretna vozila i autobuse (sva "teška vozila"). Međutim, kako svi proizvođači guma postavljaju oznake potrošenosti guma (TWI oznake) na dubinu utora od 1,6 mm, guma za laka vozila se smatra potrošenom kada se "pojede" do proizvođačke TWI oznake.


Položaj TWI oznake (Tread Wear Indicator - Indikator istrošenosti)
u gaznom profilu gume kod nove i potrošene gume

Gumu treba smatrati neispravnom i ako je primijećena nejednolika istrošenost po širini pneumatika. Razlog nejednolikoj istrošenosti gume po širini može biti uslijed vožnje pri prevelikom ili premalom tlaku u gumama ili uslijed neispravne geometrije ovjesa.


Primjeri istrošenosti gazne površine gume uslijed vožnje pri preniskom i previsokom tlaku
u gumi i uslijed poremećene geometrije ovjesa.

Također, s obje strane gume treba kontrolirati bočnice. Iste ne smiju biti ispucane niti imati na sebi bilo kakvih ispupčenja koja ukazuju na puknuće unutar nosive strukture gume.

Gume novije konstrukcije (npr. streličasta konstrukcija gazne površine ili asimetrična konstrukcija gazne površine) moraju biti okrenute u točno određenom pravcu vožnje ("streličaste gume" na bočnici imaju nacrtanu strelicu koja označava smjer rotacije gume kada se vozilo giba prema naprijed, a "asimetrična guma" na vanjskoj bočnici ima istaknut natpis "OUTSIDE". Vozilu s pogrešno okrenutim gumama mora se odbiti tehnički pregled.

Nakon gume treba kontrolirati naplatak. Prostim okom ne smiju biti vidljive nikakve deformacije okruglog oblika naplatka (poslije eventualnih udaraca), pogotovo u zoni dodira s gumom. Ako se sumnja na okrugli oblik naplatka isti se najlakše provjeri vizualnim pregledom kotača dok se isti vrte u valjcima (ovo rade dva nadzornika). Ako je čelični naplatak bio oštećen onda mu bravarskim radom može biti vraćen prvobitni oblik, a na naplatku moraju biti tragovi vulkanizerskog balansiranja kotača (utezi). Naplatci od lake legure nakon deformirajućih udaraca ne smiju biti ispravljani već zamijenjeni novim. Na naplatcima od lake legure ne smije biti vidljivih pukotina u slitini.

Svi vijci na višedjelnim naplatcima moraju biti postavljeni (i propisno pritegnuti). Vijci (ili matice) za montažu kotača na glavčinu moraju biti originalni (ili odgovarajući zamjenski za novi naplatak) s odgovarajućom dosjednom površinom (ako je na naplatku konus - dno glave vijka također mora biti konusno, a ne ravno i sl.). Vijci za kotače izrađuju se od posebno čvrstog i žilavog čelika te se ne smiju zamijeniti običnim vijcima.

Nadalje treba pregledati dimenzije te indekse nosivosti i brzinske simbole guma na kotačima vozila i utvrditi da li iste/isti odgovaraju onima koje/koji su zapisani u prometnim dokumentima. Ako dimenzije guma ne odgovaraju onima iz prometne dozvole prvo je potrebno utvrditi da li se takva guma tvornički postavlja na promatranu marku i tip automobila. Ako se novopostavljena dimenzija guma tvornički postavlja na promatrani tip vozila tada vozilo nije potrebno slati na ispitivanje već uočenu promjenu treba evidentirati u prometnoj dozvoli.

Tako se npr. na Alfa Romeo tip "155" tvornički postavljaju gume od dimenzija 185/60 R 14 (serijski za Alfa Romeo 155 1,6 TS) do dimenzija 205/50 R 15 (serijski za Alfa Romeo 155 2,5 V6). Kupac vozila već pri kupnji vozila može izabrati širu dimenziju od serijski predviđene dimenzije guma.

Prikaz svih mogućih guma koje su se tvornički ugrađivale na Alfa Romeo 155 bez obzira na godinu proizvodnje dan je u sljedećoj tablici:

Dimenzije
naplatka
Puna oznaka
pneumatika
Tlak u
gumama sprijeda
[bar]
Tlak u
gumama straga
[bar]
6 ´ 14 185/60 R 14 82 H 2,2 2,0
6 ´ 14 195/60 R 14 85 V 2,2 2,0
6 ´ 15 195/55 R 15 84 V 2,2 2,0
6 ´ 15 205/50 R 15 Z 2,5 2,0
6 ´ 15 205/50 R 15 86 V 2,5 2,3

Ovakve ili slične podatke o dimenzijama guma moguće je pronaći u svakom popularnom katalogu osobnih automobila pa i u katalogu koji CVH dostavlja po stanicama za tehnički pregled vozila ili je dimenzije guma moguće provjeriti u izravnom osobnom kontaktu s djelatnicima CVH.


Pretraživanje svih dimenzija guma koje se tvornički postavljaju na jedan tip vozila
(Primjer Alfa Romeo 155 godina proizvodnje 1995)

Ako npr. vlasnik vozila Alfa Romeo 155 1,6 TS serijske gume dimenzija 185/60 R 14 (koje su mu prvobitno upisane u prometne dokumente) zamijeni širim gumama dimenzija 205/50 R 15 (u navedenom slučaju morao je mijenjati i naplatak s dimenzije 14 inch-a na dimenziju 15 inch-a), takvo vozilo nije potrebno slati na ispitivanje već mu se uobičajenom procedurom promjene tehničkih podataka evidentira izmjena dimenzije guma.

Da ponovimo, ovo se radi tako da se u napomeni prometne dozvole navede broj rubrike, novi podatak i datum, npr. 30/205/50R15V84/07.07.2000.; 32/205/50R15V84/07.07.2000. Kao što je u primjeru navedeno treba upisivati punu oznaku gume - dimenzije + simbol brzine + indeks nosivosti).

Ako je vlasnik odgovarajućeg vozila postavio još šire gume od tvornički predviđenih dimenzija za taj tip vozila (npr. netko je na Alfa Romeo 155 postavio gume dimenzija 225/50 R 16) tada je takvo vozilo potrebno uputiti na ispitivanje gdje će biti utvrđeno da li takvi kotači fizički i geometrijski odgovaraju vozilu.

To se radi tako da se zakretanjem kotača u krajnji lijevi položaj a nakon toga u krajnji desni položaj promatra da li isti negdje dodiruju unutarnjost blatobrana vozila. Zatim se postupak ponovi ali pri što je moguće većoj masi vozila (ovo je moguće postići sjedanjem što većeg broja nadzornika u unutarnjost vozila). Ako kotači negdje dodiruju blatobran zahtijevat će se limarsko prilagođavanje blatobrana vozila širim gumama.

Također je potrebno izmjeriti širinu traga prednje i stražnje osovine kako bi se utrdilo da isti nije promijenjen u odnosu na originalno vozilo. Ovo se radi tako da se metrom izmjeri udaljenost od vanjskog ruba jedne gume do unutarnjeg ruba druge guma na istoj osovini u području dodira gume s cestom. Trag kotača ne smije biti promijenjen u odnosu na originalne tvorničke podatke za promatrani tip vozila.

Na kraju potrebno je pogledati da li širina boka gume (protektora) prelazi izvan gabarita blatobrana vozila (mjereći na najvišoj točki gume). Ako prelazi potrebno je zahtijevati limarsko izvlačenje blatobrana vozila ili postavljanje dodatnih proširenja na blatobrane koji će biti širi od gume.

Sa štovanjem,

D I R E K T O R:

Stipo Lozić-Baškarad, dipl. inž.

KONTAKTI