I/7, broj: 1360-1/2002

Zagreb, 22/05/2002


STANICAMA ZA REDOVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

STANICAMA ZA PREVENTIVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

S V I M A

PREDMET: Tehnički pregled mopeda i motocikla – kontrola kočnica

U radu pojedinih stanica za tehnički pregled pojavljuje se problem kako prilikom tehničkog pregleda mopeda ili motocikla ispravno ispitati sile kočenja i izračunati koeficijent kočenja. Ovo stoga što nakon modernizacije stanica više ne postoje valjci s tipnim odobrenjem za kontrolu kočnica mopeda/motocikla, a na postojećim je valjcima kontrola otežana (valjci su smješteni na kanalu) ili je u potpunosti onemogućena (valjci nemaju program koji omogućuje pokretanje samo jedne strane valjaka).

Najčešći tip valjaka za ispitivanje kočnica koji se može sresti u stanicama je univerzalni tip valjaka namijenjenih za kontrolu "lakih" i "teških" vozila, odnosno valjaka na kojima se mogu kontrolirati sva vozila (propisanih gabarita) s četiri ili više kotača. Ovakvi valjci su najčešće (zbog tehnološkog postupka pri periodičnom tehničkom pregledu kočnica) smješteni na kanalu za pregled donjeg postroja vozila, a rjeđe van kanala. U stanicama s dvije ili više tehnoloških linija ponekad se na jednoj tehnološkoj liniji instaliraju valjci za kontrolu samo "lakih" vozila, a ovi su uvijek smješteni van kanala za pregled donjeg postroja.

Prilikom sadašnje kontrole koeficijenta kočenja na mopedima ili motociklima pojavljuju se sljedeći problemi:

1. Ako se kontrola sila kočenja obavlja na valjcima koji nemaju poseban program za pokretanje samo jednog para valjaka, da bi se valjci ipak pokrenuli potrebno je i na drugoj (slobodnoj) strani valjaka pritisnuti treći (sigurnosni) mali valjak i daljinskim upravljačem pokrenuti samo onaj par valjaka gdje se nalazi motocikl. Ovo se redovno izvodi na univerzalnim valjcima tipa Bosch i Cartec. Pritiskanje trećeg (sigurnosnog) valjka na slobodnom paru valjaka najčešće se izvodi nogom ili nekim predmetom. Ovakav način rada je opasan i odmah treba prestati s njim.
Ovakav način ispitivanja je opasan. Pogrešno pritisnuta tipka na daljinskom upravljaču pokrenut će valjke u kojima se nalazi naša noga.Ovakav način rada se zabranjuje.
 
2. Ako su valjci postavljeni na kanalu za pregled donjeg postroja vozila, nadzornik prilikom mjerenja sile kočenja održava ravnotežu pokraj kanala što je neugodno, a i opasno. Pogotovo prilikom postignute najveće sile kočenja (blokade kotača) kada redovito dolazi do izbacivanja motocikla iz valjaka. Dodatni problem se javlja prilikom ispitivanja kočnice na drugom kotaču kada se aktiviranje kočnice izvodi nogom što znači da se nadzornik tom nogom istovremeno ne može pridržavati da ne padne.
Ispitivanje kočnica na valjcima postavljenim
na kanalu je rizično. Najmanja neopreznost izazvat će pad nadzornika
i motocikla u kanal.
 
3. Prilikom proračuna koeficijenta kočenja uvijek je upitno s kojom masom se nadzornik oslanja na motocikl (da li nadzornik više sjedi na motociklu ili se s raširenim nogama samo oslanja o bokove motocikla). Masa samog nadzornika je vrlo utjecajna na proračun koeficijenta kočenja jer nadzornik, pri ispitivanju pojedinih motocikala "male" mase, može biti iste ili čak veće mase od pregledavanog motocikla, pa je upitno da li se proračun koeficijenta kočenja obavlja s dobrom pretpostavljenom masom.
 
4. Prilikom ispitivanja sila kočenja na univerzalnim valjcima na mopedima ili motociklima s malim promjerom kotača (skuteri) redovno dolazi do prevelikog "propadanja" gume među valjke, odnosno do oslanjanja gume o čvrsto podnožje između valjaka (nosivi okvir valjaka) pa mjerenje sila kočenja nije točno.
S obzirom na sve uočene probleme prilikom tehničkog pregleda mopeda ili motocikla, odnosno prilikom mjerenja sila kočenja i proračuna koeficijenta kočenja treba postupati na jedan od dva sljedeća načina:

Ako se guma oslanja na nepokretnu šasiju valjaka onda ispitivanje kočnica nije ispravno.
 
a) Ako stanica posjeduje valjke koji nisu smješteni na kanalu i koji imaju program za ispitivanje mopeda/motocikla (ali takav da nije potrebno nogom ili nekim predmetom pritisnuti sigurnosni valjak na slobodnom paru valjaka) onda sile kočenja treba ispitivati na tim valjcima. Pri ispitivanju kočnica vozilom uvijek treba upravljati nadzornik tehničke ispravnosti, a ne korisnik/vozač vozila.
Ispitivanje kočnica na valjcima treba izvoditi samo ako valjci nisu smješteni na kanalu i imaju program za ispitivanje mopeda/motocikla.
 
  Nadzornik treba nastojati da se svojom masom ne oslanja na moped/motocikl te da ispitivanje provede tako da mu se vozilo nalazi oslonjeno među nogama, a ne da sjedi na njemu. Ovo će biti moguće kod manjih vozila. Tada proračun koeficijenta kočenja treba provesti bez dodavanja mase ispitivača u formulu na sljedeći način:
Ispitivanje kočnica kada se nadzornik ne oslanja na vozilo već ga pridržava među nogama.
 
F1 i F2 su ostvarene sile kočenja na prednjem i stražnjem kotaču u [N] dok je masa vozila u kilogramima [kg].
Ako se za vrijeme ispitivanja kočnica postigne blokada prednjeg istražnjeg kotača onda izračunati koeficijenti kočenja mogu biti i manji od propisanih, ali tada u rubriku primjedbe zapisnika o tehničkom pregledu treba rukom zapisati da je postignuta blokada oba kotača.

  Ako za vrijeme ispitivanja kočnica zbog velike mase motocikla ili zbog visine sjedala nije moguće ispitati kočnice stojeći nad motociklom, već nadzornik zbog sigurnosti treba sjediti na motociklu, onda proračun koeficijenta kočenja treba provesti uz dodavanje normirane mase ispitivača u formulu na sljedeći način:
Ispitivanje kočnica kada nadzornik sjedi na vozilu za vrijeme ispitivanja.
 
Naravno, ako se i prilikom ovog mjerenja postigne blokada prednjeg i stražnjeg kotača onda izračunati koeficijenti kočenja mogu biti i manji od propisanih, ali tada u rubriku primjedbe zapisnika o tehničkom pregledu treba rukom zapisati da je postignuta blokada oba kotača.
 
b) Ako stanica posjeduje samo valjke koji su smješteni na kanalu za pregled donjeg postroja vozila ili ako posjeduje valjke koji se ne nalaze na kanalu ali nemaju program za kontrolu kočnica mopeda ili motocikla onda se ispitivanje kočnica ne može obavljati pomoću valjaka.

Provjeru kočnica u takvim slučajevima treba izvesti tako da nadzornik stoji pokraj motocikla, a vlasnik se pokraj njega vozi (zaleti) odgovarajućom brzinom (treba postići brzinu veću od 30 km/h) i aktivira kočnicu punom silom. Kočenje treba izvesti uvijek samo s jednom kočnicom. Npr. prvo s prednjom kočnicom, a nakon toga motocikl treba pokrenuti na isti način i kočiti sa stražnjom kočnicom.

Pri tome je bitno utvrditi da prednja i stražnja kočnica funkcioniraju i da samostalno zaustavljaju vozilo. Prilikom punog pritiska na prednju kočnicu mora doći do snažnog poniranja prednjeg ovjesa (vilice) i naglog zaustavljanja, a prilikom kočenja stražnjom kočnicom mora nastupiti blokada kotača.

U slučajevima ispitivanja mopeda, vozilom treba upravljati nadzornik.

Ispitivanje uvijek treba izvoditi na asfaltnoj površini što znači da ako je pod stanice izveden od keramičkih pločica ili nekog drugog glatkog premaza, ovu provjeru treba provoditi ispred stanice na asfaltiranoj površini.

Nakon ovakvog pregleda kočnica ne treba izmišljati niti pisati nikakve sile u zapisnik o tehničkom pregledu vozila, već u rubriku primjedbe, zapisnika o tehničkom pregledu vozila treba rukom dopisati ovakav ili sličan tekst: "KOČNICE ISPRAVNE".

Osim provjere koeficijenta kočenja na valjcima ili subjektivne kontrole funkcioniranja kočnica opisane u točkama a) ili b), svaki nadzornik treba vizualno iskontrolirati stanje kočnih elemenata na mopedu/motociklu, a ovaj dio kontrole je važniji od provjere samog koeficijenta kočenja:

 
c) Ako je moped/motocikl kočen pomoću disk kočnica (ili je barem jedan - prednji kotač kočen disk kočnicama) vizualno i opipom treba prekontrolirati debljinu diska, eventalnu ispucanost, izbrazdanost i pojavu srha na vanjskom obodu diska. U praksi diskovi za motocikle ne smiju imati srh na vanjskom obodu i ne smije biti izbrazdanosti diska po širini. Ovo stoga što su takvi diskovi tanki i tvrdi pa se sporo troše (troši se obloga na pločici diska). Ako se pojave brazde na disku to znači da je vlasnik nekada prije potrošio oblogu s pločice te da je taj disk bio kočen direktno s pločicom (metalnim nosačem obloge).
Svaki disk rukom treba opipati i provjeriti postojanje srha i brazda po njemu. Disk ne smije imati pukotine niti smije biti nejednoliko potrošen po svojoj širini.
  Ako se primijete ovakve greške treba zahtijevati zamjenu diska. Naravno, zamjenu treba zahtijevati i ako se primijeti bilo kakvo napuknuće ili nejednolika debljina diska po njegovoj širini. Ako je moped/motocikl kočen pomoću (bubanj) doboš kočnica onda ovakvu vizulanu provjeru nije moguće napraviti ali pokretanjem (guranjem) motocikla s lagano stisnutom jednom pa drugom kočnicom moguće je uočiti je li doboš ovalan ili kočnice "hvataju" samo u jednom položaju kotača. Ako je doboš ovalan tehnički treba odbiti.
 
d) Kod disk kočnica ponekad je moguće pregledati debljinu obloge na kočnim pločicama. Ova obloga i kada je potpuno nova manje je debljine nego obloga postavljena na kočnu pločicu uobičajenog osobnog automobila. U praksi ne treba tolerirati kočne pločice ako je obloga na njima tanja od 1 mm.
Ako se uoče kočne pločice s potpuno potrošenom oblogom (metalni nosač pločice koči po metalnom disku) to je više nego dovoljan razlog da se takvom vozilu odbije tehnički pregled. Zanimljivo je da kada se takvom vozilu mjere sile kočenja na valjcima (slučaj opisan pod a) ili se samo provjerava da li kočnice prilikom kočenja blokiraju (slučaj opisan pod b), sile kočenja i izračunati koeficijent kočenja u potpunosti zadovoljavaju normative. Naime za vrijeme suhog vremena (a motocikli se najčešće u stanici pojavljuju po suhom vremenu) koeficijent trenja između dva metala (disk i kočna pločica) je dovoljan da se zadovolje propisani normativi. Problem nastaje za vrijeme mokrih dana kada dolazi do naglog pada koeficijenta trenja između pločice i diska i tada je moped/motocikl praktično bez kočnica.

Ako je moguće treba pregledati debljinu obloge na kočnoj pločici disk kočnica. Na ovom mopedu to je bilo lako izvedivo jednostavnim skidanjem polimernog poklopca s čeljusti kočnica.
 
2. Osim izvršnih kočnih elemenata (diskova i pločica) na tehničkom pregledu mopeda/motocikla potrebno je na osnovi vlastitog mehaničarskog iskustva prekontrolirati stanje i pričvršćenost svih ostalih dijelova kočnog sustava - sajli, polužja, kočne tekućine itd. U slučaju uočavanja bilo koje nepravilnosti na ovim elementima tehnički pregled treba odbiti. Navest će se nekoliko primjera:

Ako se uoče raspletene sajle ili sajle s oštećenim bužirom ili oštro svinute sajle oštrim koljenima - sve su to razlozi za odbijanje tehničkog pregleda.

Ako se prilikom aktiviranja ručice kočnice na upravljaču ili poluge nožne kočnice pri aktiviranju najvećim propisanim silama (500 N za nožno aktiviranje i 200 N za ručno aktiviranje), iskoristi ukupno raspoloživi hod ručice/poluge tako da se ovi elementi naslone na susjedne dijelove vozila - tehnički pregled treba odbiti zbog nepodešenosti dijelova kočnog sustava.


Nakon što se izvrši puni pritisak kočnice, ručica ne smije iskoristiti ukupno raspoloživi hod do ručke upravljača. Tehnički pregled treba odbiti.

Nakon podešenja (natezanja sajle) i punog pritiska kočnice ostaje još dovoljno prostora između ručice kočnice i ručke upravljača. Prednja kočnica je ispravna.

Ako se prilikom pregleda poluge nožne kočnice uoči da na njoj nedostaje proširenje s gumom (ili metalno proširenje sa zupcima) koje omogućuje sigurniji pritisak kočnice bez opasnosti da će noga za vrijeme kočenja skliznuti s poluge kočnice - tehnički pregled treba odbiti.



Sa štovanjem!

D I R E K T O R:
Stipo Lozić-Baškarad, dipl.ing.

KONTAKTI