I/7, broj: 2021-1/2002

Zagreb, 26/08/2002


STANICAMA ZA REDOVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

STANICAMA ZA PREVENTIVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

S V I M A

PREDMET: Odgovori na pojedinačna pitanja nadzornika

Svakodnevno se Centru za vozila Hrvatske iz stanica za tehnički pregled vozila postavljaju razna pitanja vezana uz postupanje na poslovima tehničkih pregleda i registracije s obzirom da su pojedine teme zanimljive svim nadzornicima i stanicama, odgovore na pojedina pitanja dostavljamo u pisanom obliku.

     
1. Kako obaviti tehnički pregled (ispitati kočnice na valjcima) priključnom vozilu (najčešće poluprikolici) kojemu se jedna ili čak više osovina ne mogu spustiti na podlogu dok se vozilo ne optereti do određenog opterećenja?.

Prije svega, u dogovoru s vozačem, treba provjeriti da li na poluprikolici (na njima se to najčešće izvodi) ipak postoji neki ručni ventil ili sklopka kojom se omogućuje spuštanje podignute osovine. Ako takav ventil ne postoji i osovina se uistinu ne može spustiti na podlogu onda kočnice tako podignute osovine nije moguće ispitati. Ispitati treba preostale kočnice na preostalim osovinama. U tom slučaju to svakako treba evidentirati u zapisnik o tehničkom pregledu u rubriku "Primjedbe" sa sljedećim ili sličnim tekstom: "Prva osovina se ne može spustiti na podlogu".

Dodatnu pozornost prilikom pregleda ovakvih vozila treba obratiti prilikom računanja koeficijenta kočenja vozila.

Prilikom proračuna koeficijenta kočenja s obzirom na masu vozila koeficijenti kočenja se računaju na uobičajeni način kao da jedna osovina nije podignuta.


Poluprikolica kojoj se prva osovina
(na fotografiji lijeva osovina)
ne može samostalno spustiti na
podlogu dok se vozilo ne optereti do određenog opterećenja. Prilikom PTPK koeficijent kočenja s obzirom na najveću dopuštenu masu treba računati samo s
onim dijelom najveće dopuštene mase
koji se oslanja na mjerene kotače
(na primjeru sa slike to će biti 16 t,
a ne 24 t kolikouobičajeno nose tri
osovine poluprikolice).

Međutim, prilikom proračuna koeficijenta kočenja s obzirom na najveću dopuštenu masu (kod periodičnog tehničkog pregleda kočnica - kratica PTPK) proračun koeficijenta treba provesti samo s onim dijelom najveće dopuštene mase koji se oslanja na kotače čije su sile kočenja i kočni tlakovi izmjereni. Npr. za troosovinsku poluprikolicu s jednom podignutom osovinom proračun se ne obavlja s uobičajenih 24 tone (ovo je uobičajeno najveće opterećenje sklopa od tri osovine na poluprikolicama) već samo sa 16 tona s koliko preostale dvije osovine mogu biti najviše opterećene. Dakle prilikom proračuna koeficijenta kočenja s obzirom na najveću dopuštenu masu pri PTPK u računalo valjaka treba upisivati onaj dio najveće dopuštene mase koji se oslanja na spuštene i izmjerene osovine (prema primjeru: 16000 kg, a ne 24000 kg).

 
2. Kako obaviti tehnički pregled (ispitati kočnice) priključnom vozilu koje zbog svoje specifične konstrukcije (kotači postavljeni po cijeloj širini vozila) ne može biti ispitano na valjcima?.

Pojedina posebna vozila ne mogu stati na valjke te takvim vozilima nije moguće ispitati najvažnije parametre kočenje poput razlike sila kočenja lijevo-desno na istoj osovini.

Međutim, moguće je ispitati ukupni koeficijent kočenja ovakvog priključnog vozila mjerenjem usporenja na cesti, a takav postupak ispitivanja objašnjen je u biltenu br. 55.


Prikolica za prijevoz specijalnih tereta s kotačima smještenim po cijeloj širini vozila
 

Ukratko će se ponoviti samo osnovno:

  • Da bi se moglo provesti ovo ispitivanje stanica treba biti opremljena dodatnim ručnim ili nožnim ventilom za kočenje samo priključnog vozila bez upotrebe radnih ili pomoćnih kočnica vučnog vozila. Također trebaju postojati najmanje dva crijeva i jedna spojna glava za priključenje na komandni vod priključnog vozila.
  • Potrebno je poznavati onaj dio težine (mase) skupa vozila koji se oslanja na kotače vučnog vozila [m1] i posebno onaj dio težine (mase) koji se oslanja na kotače priključnog vozila [m2].

Prikolica za prijevoz specijalnih tereta s kotačima smještenim po cijeloj širini vozila
  • Prilikom mjerenja usporenja koči se samo kotačima priključnog vozila (naravno vozi se vučno i priključno vozilo). To treba izvesti otpajanjem komandnog voda s poluprikolice, a na poluprikolicu treba spojiti dodatnu spojnu glavu s crijevom. Crijevo treba dovući u kabinu i na kraj tog crijeva treba postaviti dodatni ventil. Napajanje samog ventila i komandnog voda treba izvesti s drugim crijevom spajajući se na neki izvor stalnog tlaka na vozilu (može na kontrolni ventil nekog spremnika zraka ali paziti da vrijednost tlaka u spremniku nije veća od približno 8,0 bara pri ispitivanju prikolica s dobošima, odnosno 10,0 bara pri ispitivanju prikolica s diskovima).
  • Prilikom mjerenja s decelerometrom treba mjeriti usporenje skupa vozila dok koči samo priključno vozilo [a2], a usporenje samog priključnog vozila se računa pomoću sljedeće formule:
  • One stanice koje imaju decelerometar proizvođača MAHA imaju u njemu program za izračunavanje koeficijenta kočenja priključnog vozila kada se vozi vučno i priključno vozilo, a koče kotači samo priključnog vozila pa ovaj proračun može biti izveden samo pomoću decelerometra MAHA.
 
3. Kako izračunati koeficijente kočenja na tri ili više osovinskim motornim vozilima kada jedna osovina (npr. prateća osovina uz pogonsku) uopće ne koči (premda je ta osovina spuštena i kotrlja se po podlozi) dok se ne postigne odgovarajuće osovinsko opterećenje te osovine ili osovinskog sklopa kada i ta osovina počinje kočiti?.

Prije svega vrijedi istaknuti da je ovakav način kočenja primijećen samo na pojedinim vozilima IVECO EuroTech i EuroStar s ECAS zračnim ovjesom i rasporedom osovina 6×2. Osovina koja nije kočena (prazno vozilo) kod teretnih vozila s nekom nadogradnjom je uvijek prateća osovina (treća) ili kod tegljača to je prateća - zakretna (druga osovina). Sve ostale osovine na vozilu su kočene i u rasterećenom stanju. U slučaju pregleda takvog vozila u zapisnik o tehničkom pregledu u rubriku "Primjedbe" treba evidentirati da osovina ne koči kad je vozilo rasterećeno sa sljedećim ili sličnim tekstom: "Prateća osovina ne koči na praznom vozilu".


IVECO EuroTech kojemu se prateća
osovina (na fotografiji lijeva osovina)
okreće po podlozi ali kočnice se ne
aktiviraju i ne koče do određenog
opterećenja osovinskog sklopa
pogonskei prateće osovine.

Kod ovakvih vozila, prilikom provjere kočnog koeficijenta s obzirom na masu vozila ništa se ne mijenja, odnosno sumu svih sila kočenja (s preostale dvije osovine) treba podijeliti s težinom (masom) vozila. Tako izračunati koeficijent mora biti veći od propisanog.

Prilikom provjere kočnica s obzirom na najveću dopuštenu masu pri proračunu kočnog koeficijenta s obzirom na masu vozila treba zanemariti onaj dio najveće dopuštene mase koji se na podlogu oslanja preko prateće - nekočene osovine. Npr. Ako na PTPK pristupi troosovinski IVECO najveće dopuštene mase 26 tona i dopuštenim osovinskim opterećenjem po osovinama: 1. osovina = 7500 kg; 2. osovina = 11500 kg; 3. osovina = 7500 kg (prateća osovina koja ne koči kad je vozilo prazno) prilikom proračuna koeficijentna kočenja u računalo valjaka treba upisati najveću dopuštenu masu 18000 kg, a ne 26000 kg. Naime upisuje se onaj dio najveće dopuštene mase koji se oslanja na dvije prve osovine kojima su se mogle izmjeriti sile kočenja i pripadajući tlakovi, odnosno ponašamo se kao da je na ispitivanju pristupilo dvoosovinsko vozilo.

Za vozila ostalih proizvođača u CVH ne postoje podaci o kočnim sustavima koji ne funkcioniraju na svim osovinama dok je vozilo rasterećeno te stoga pri ispitivanju kočnica treba zahtijevati da sve osovine koje se kotrljaju po podlozi ostvaruju određenu kočnu silu i propisani koeficijent kočenja.

 
4. Da li vozilima za prijevoz opasnih tvari prilikom tehničkog pregleda treba zahtijevati postojanje stražnje mehaničke zaštite na svjetlosnim tijelima (metalne mrežice postavljene na stražnja svjetla) koja su se uobičajeno zahtijevala prilikom atesta i tehničkog pregleda ADR vozila?.

Nekad je vrijedilo pravilo da sva vozila predviđena za prijevoz opasnih tvari moraju imati mehaničku zaštitu postavljenu preko stražnjih sjenila svjetala. Ona se zahtijevala stoga kako u slučaju mehaničkog oštećivanja stražnjih sjenila ne bi nastupilo iskrenje na žaruljama i njihovim kontaktima i kako pri tome ne bi izbio požar.

Međutim, danas, s obzirom na kvalitetu izvedbe svjetlosnih tijela na vozilima takva zaštita je suvišna te je na tehničkom pregledu nije potrebno zahtijevati.


Stražnja mehanička zaštita svjetlosnih
tijela na teretnom vozilu predviđenom
za prijevoz opasnih tereta.

Ako pojedina vozila i nadalje imaju ovu zaštitu jer su je dobili temeljem starih ADR atesta onda takva zaštita može i nadalje ostati na tim vozilima, a ako je neki vlasnik takvu zaštitu skinuo, nije potrebno zahtijevati vraćanje takvih zaštita na vozilo. Naravno, ako je netko skinuo samo jednu zaštitu treba zahtijevati skidanje i preostale ili vraćanje skinute zaštite.

 
5. Da li teretno vozilo s oblikom karoserije "tegljač" ima "najveću dopuštenu masu" i treba li je upisivati u prometne dokumente? .

Svako vozilo (motorno ili priključno i bilo kojeg oblika karoserije) ima svoju masu, najveću dopuštenu masu i nosivost. Tako i tegljač, premda nema fizičkog prostora gdje se na njega može postaviti određeni teret ima ove karakteristične vrijednosti. Nosivost tegljača je onaj dio mase poluprikolice koji se u sklopu vozila tegljač-poluprikolica oslanja na tegljač do njegove najveće dopuštene mase.

Uputama za registraciju predviđeno je da se u registracijske dokumente za sva teretna vozila upisuje masa, najveća dopuštena masa i nosivost. Tako i za tegljač treba upisivati ove vrijednosti.

Masa vozila mora biti navedena u dokumentima vozila, a ako nije navedena treba se pomoći dostupnom tehničkom dokumentacijom (npr. uputama o korištenju vozila) ili konzultirati CVH. Ako na nikakav način nije moguće saznati masu vozila vozilo treba uputiti na ispitivanje vozila radi utvrđivanja tehničkih podataka.

Najveća dopuštena masa također mora biti upisana u dokumentima vozila, a uvijek ju je moguće provjeriti na identifikacijskoj pločici vozila. Prvi broj koji piše na pločici bilo kojeg motornog vozila predstavlja najveću dopuštenu masu vozila. Drugi broj predstavlja najveću dopuštenu masu skupa vozila, a zatim slijede podaci o dopuštenom osovinskom opterećenju svake pojedine osovine vozila. Uvidom u ovu pločicu uvijek je moguće provjeriti najveću dopuštenu masu bilo kojeg motornog vozila.

Nosivost vozila ne treba nigdje pisati već se ona izračuna kao razlika najveće dopuštene mase i mase vozila te ova tri podatka moraju biti matematički točna:

najveća dopuštena masa vozila - masa vozila = nosivost vozila

Istodobno suma svih dopuštenih osovinskih opterećenja osovina redovno je veća od najveće dopuštene mase vozila:


Ovaj tegljač ima največu dopuštenu masu 18000 kg, najveća dopuštena masa skupa vozila nije navedena, prva osovina se može opteretiti do 7100 kg, a druga do 11500 kg.
osovinsko opterećenje 1. osovine + osovinsko opterećenje 2. os. ł najveća dopuštena masa vozila

Ako se na tehničkom pregledu primijeti da u prometnim dokumentima nedostaje neki od potrebnih podataka onda je iste potrebno dopisati u prometne dokumente u prazne rubrike predviđene za te podatke ili ako su već upisani pogrešni podaci iste je potrebno ispraviti dopisujući na propisan način ispravne podatke u "Napomenu" prometnih dokumenata.

Ako vozilu nije moguće odrediti točne tehničke podatke onda ga je potrebno uputiti na postupak ispitivanja radi utvrđivanja tehničkih podataka.

 
6. Ako je treće stop svjetlo izvedeno od niza žarulja ili led-dioda, koliko takvih žarulja/led-dioda smije pregorjeti da bi se treće stop svjetlo još uvijek moglo smatrati tehnički ispravnim?.

U praksi tehničkih pregleda ne postoji pravilo kada zamijeniti treće stop svjetlo koje je sastavljeno od niza led-dioda (npr. i do 30 komada u liniji) ili od niza klasičnih žarulja s užarenom niti. Pregaranje manjeg dijela svjetlosnih jedinica zasigurno nije razlog da se vozilo proglasi tehnički neispravnim na tehničkom pregledu (premda granicu dopuštenog broja pregorenih svjetlosnih jedinica treba odrediti) jer time nije narušena nikakva sigurnost ili vidljivost trećeg stop svjetla već jedino estetika samog vozila.


Ovo vozilo ima 28 pojedinačnih led-dioda.
Pregorjelo je 12 led-dioda što je više od
trećine - tehnički pregled treba odbiti.

Stoga na tehničkom pregledu vozilo može biti proglašeno tehnički ispravnim ako je pregorjelo manje od 1/3 pojedinačnih svjetlosnih jedinica. Ako je pregorjelo više od 1/3 svjetlosnih jedinica vozilu treba odbiti tehnički pregled i proglasiti ga neispravnim.

U svakom slučaju svakom vlasniku s pojedinačno pregorenim svjetlosnim jedinicama na trećem stop svjetlu treba savjetovati da izvrši promjenu tog svjetla, naravno sve do trenutka kada mu pregori više od trećine pojedinačnih jedinica kada vozilo treba proglasiti tehnički neispravnim.

 
7. Kako postupiti na tehničkom pregledu kada se primijeti zamagljeno (orošeno) sjenilo glavnog svjetla (još češće - maglenki) ?.

Orošena ili zamagljenja sjenila glavnih svjetala nisu razlog za vraćanje vozila s redovnog tehničkog pregleda. Vlaga je negdje na svjetlu uspjela ući u unutrašnjost i kada vozilo dulje vrijeme nema upaljenja svjetla ista se kondenzira s unutarnje strane sjenila što se kod hladnih svjetala vidi. Kada vlasnik dulje vrijeme drži upaljenja svjetla onda se ta vlaga djelomično pretvori u vodenu paru koja ispari u unutrašnjosti (dio te pare u toplom stanju uspije i izići iz svjetla) pa se voda ne vidi dok se svjetla ponovno ne ohlade.

Ipak, voda koja se uspije uvući u svjetla oštećuje (korodira) električne kontakte i zrcalo svjetla te prilikom kontrole takvog svjetla na regloskopu treba posebnu pozornost obratiti na geometriju svjetla na regloskopu. Ako je ista narušena (uslijed korozije i zamučenja zrcala doći će do nejasne granice između svijetle i tamne površine na regloskopu) tehnički treba odbiti i zahtijevati od vlasnika da promijeni svjetla ili ako je svjetlo rastavljivo, da skine prednje sjenilo i ispolira zrcalo kako bi se dobila ispravna geometrija svjetlosnog snopa.



Sa štovanjem!

D I R E K T O R:
Stipo Lozić-Baškarad, dipl.ing.

 

KONTAKTI