I/7, broj: 1374-1/2004

Zagreb, 10/05/2004


STANICAMA ZA REDOVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

STANICAMA ZA PREVENTIVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

S V I M A

PREDMET: Odgovori na pojedina pitanja nadzornika na regionalnim dogovorima

S obzirom da je na upravo završenim regionalnim dogovorima postavljeno nekoliko pitanja iz tehničke prakse, zbog usklađenosti u postupanju i zanimljivosti pojedinih tema, neke od pitanja i odgovora dostavljamo svim stanicama za tehnički pregled vozila.

1. Treba li na tehničkom pregledu vozilo proglasiti neispravnim ako mu indeks nosivosti i indeks brzine na gumama ne odgovaraju tehničkim karakteristikama vozila?

Svaki nadzornik je prilikom tehničkog pregleda vozila obvezan prekontrolirati stanje guma kao i da li podaci ispisani na bočnici gume odgovaraju karakteristikama vozila na koje su gume postavljene. Također treba kontrolirati da li su gume asimetričnog ili usmjerenog profila ispravno postavljene na vozilo.

Ako su na vozilu postavljene gume različitih dimenzija od onih koje su upisane u prometnu dozvolu, onda treba postupati kako je opisano u okružnici I/7, broj: 1790-1/2000 od 18. srpnja 2000. godine, odnosno u katalogu ili u kontaktu s CVH-om treba provjeriti da li se takve gume (kotači) tvornički postavljaju na to vozilo te takve nove dimenzije treba, na propisan način, upisati u prometne dokumente. Ako je vlasnik odgovarajućeg vozila postavio još šire gume od tvornički predviđenih dimenzija za taj tip vozila, tada je takvo vozilo potrebno uputiti na ispitivanje gdje će biti utvrđeno da li takvi kotači fizički i geometrijski odgovaraju vozilu.

Ako je vlasnik na svoje vozilo postavio gume manjeg indeksa nosivosti od onog koji odgovara tom vozilu - tehnički pregled treba odbiti i vozilo proglasiti tehnički neispravnim. Tablica indeksa nosivosti nalazi se u prije spomenutoj okružnici.

Ako je vlasnik na svoje vozilo postavio gume manjeg indeksa brzine od onog koji odgovara tom vozilu - tehnički pregled treba odbiti i vozilo proglasiti tehnički neispravnim. Tablica indeksa brzine nalazi se u prije spomenutoj okružnici.

Ipak, u slučaju kada su na vozilima postavljene gume zimske izvedbe (M+S), a njihov indeks brzine je manji od najveće brzine tog vozila, tehnički pregled treba ovjeriti ali vlasnika treba upozoriti da se takvim gumama ne smije voziti najvećim brzinama kojima se promatrano vozilo može kretati. Ovo stoga što je sasvim uobičajeno da se gume zimske izvedbe (M+S) izvode sa smanjenim indeksom brzine tj. zimske izvedbe guma za vrlo velike brzine ne postoje. Npr. ako se neko vozilo može voziti najvećom brzinom 250 km/h (na vozilu trebaju biti najmanje gume indeksa brzine W) vrlo je teško na tržištu pronaći gume zimske izvedbe koje podnose takve brzine pa se na kotače postavljaju gume sa smanjenim indeksom brzine (npr. indeksa brzine H - gume do 210 km/h). Vozač je tada dužan voditi računa (ako vozilo nema računalo kojim mu se može ograničiti najveća brzina) kojim najvećim brzinama se vozi. Naravno, prije spomenutim brzinama nitko na nikakvoj javnoj prometnici ne smije voziti, osim u Njemačkoj.

Ipak, prilikom pregleda indeksa brzine na zimskim gumama treba obratiti pozornost da se na kotačima ne nalaze gume s vrlo malim indeksom brzine tj. manjim od 130 km/h - indeks M (npr. na nekom osobnom automobilu je postavljena guma indeksa brzine F - do 80 km/h). U takvim pojedinačnim slučajevima treba se osobno konzultirati s CVH-om, a tehnički pregled će najvjerojatnije biti odbijen.

Ako je na vozilu postavljena guma usmjerenog profila (na bočnici postoji strelica koja pokazuje u kojem pravcu guma mora rotirati u vožnji prema naprijed) ili ako je postavljena guma asimetričnog profila (na bočnici je označeno koja bočnica mora biti postavljena prema van, a koja prema unutrašnjosti karoserije) onda montaža takvih guma mora biti izvedena u skladu s preporukama proizvođača. Ako je netko pogrešno postavio gume na vozilo to je razlog da se vozilo proglasi tehnički neispravnim.

2. Smije li se ovjeriti tehnički pregled mopedima ili motociklima čiji vlasnici radi estetskog (trkačeg) izgleda skidaju stražnji kraj blatobrana te tablicu postavljaju unutar blatobrana iznad gume? Smije li se ovjeriti tehnički pregled ako vlasnik motocikla namjerno iskrivi donji red tablice ispisane u dva reda kako se ne bi jasno mogao uočiti registracijski broj tablice?

Ne! Bilo kakvo odstupanje tvorničke izvedbe blatobrana ne smije se tolerirati na tehničkom pregledu.

Vlasnici motocikla koji imaju mogućnost skidanja stražnjeg kraja blatobrana isti skidaju samo zbog estetike (trkačeg izgleda). Na taj način takav motocikl po kiši iza sebe stvara vodeni mlaz koji direktno ugrožava sigurnost prometa, a osim toga takav motocikl više nema mjesto na kome se može postaviti tablica (pojedine verzije motocikla nemaju više niti pokazivače pravca). Postavljanje tablice poviše samog kotača unutar blatobrana nije propisna izvedba jer ne omogućuje jasan uvid u tablicu i ista više nije osvijetljena.

Ne! Bilo kakvo odstupanje tvorničke izvedbe blatobrana ne smije se tolerirati na tehničkom pregledu.

Vlasnici motocikla koji imaju mogućnost skidanja stražnjeg kraja blatobrana isti skidaju samo zbog estetike (trkačeg izgleda). Na taj način takav motocikl po kiši iza sebe stvara vodeni mlaz koji direktno ugrožava sigurnost prometa, a osim toga takav motocikl više nema mjesto na kome se može postaviti tablica (pojedine verzije motocikla nemaju više niti pokazivače pravca). Postavljanje tablice poviše samog kotača unutar blatobrana nije propisna izvedba jer ne omogućuje jasan uvid u tablicu i ista više nije osvijetljena.

Ukoliko se na moped ili motocikl postavi neoriginalna tablica (ili originalna ali je svinuta po pola tako da se vozeći iza takvog motocikla ista ne može pročitati), vozilo treba proglasiti tehnički neispravnim na tehničkom pregledu.

3. Da li sva vozila koja prevoze opasne tvari podliježu preventivnim tehničkim pregledima ili te preglede (periodični tehnički pregled i periodični tehnički pregled kočnica) treba obavljati samo vozilima koja imaju ADR certifikat?

Temeljem Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, vlasnici vozila koja prevoze opasne tvari dužni su podvrgnuti svoje vozilo periodičnim tehničkim pregledima svaka dva mjeseca od dana obavljenog redovnog tehničkog pregleda i periodičnim tehničkim pregledima kočnica svakih 12 mjeseci.

Dakle, sva vozila koja prevoze opasne tvari, a ne samo vozila s ADR certifikatom moraju biti podvrgnuta preventivnim tehničkim pregledima.

U praksi je ponekad teško uočiti da li određeno vozilo među ostalim prevozi opasne tvari te da li mu prilikom redovnog tehničkog pregleda treba ovjeriti preventivni tehnički pregled na dva mjeseca. Ovo stoga što nadzornik ne može prepoznati čemu sve "obično" vozilo služi svome vlasniku. Npr. teretni automobil s oblikom karoserije sandučar može služiti za prijevoz pijeska, ali istodobno vlasnik takvog vozila može prevoziti i plinske boce.

Stoga vlasnike takvih vozila treba upitati da li vozilo služi i za prijevoz opasnih tvari kako bi im se karton preventivnih pregleda ovjerio na dva mjeseca. U suprotnom, karton preventivnih pregleda treba ovjeriti u skladu sa starošću vozila.

Dodatni problem predstavljaju teretna vozila ispod 7,5 tona najveće dopuštene mase koja inače ne podliježu preventivnim tehničkim pregledima niti imaju karton preventivnih pregleda. Kada se takvim vozilima prevoze opasne tvari i oni su dužni obavljati preventivne tehničke preglede svaka dva mjeseca i periodične tehničke preglede kočnica svakih 12 mjeseci. Stoga i takve vlasnike pri redovnom tehničkom pregledu treba upozoriti da ako žele prevoziti opasne tvari moraju imati karton preventivnih pregleda.

4. Što se smatra komunalnim vozilom? Može li obični teretni automobil sa sandukom biti komunalno vozilo?

Ovo pitanje postavljeno je jer su komunalna vozila oslobođena obveze postojanja tahografa.

Pod komunalnim vozilima treba smatrati samo vozila čija je namjena definirana oblikom nadogradnje tj. služi isključivo za komunalne potrebe. To znači da se teretni automobil za prijevoz smeća s nadogradnjom za samoutovar kontejnera za smeće smatra komunalnim vozilom, ali se teretni automobil sa sandukom ne može smatrati komunalnim vozilom, bez obzira što se nalazi u vlasništvu neke komunalne organizacije.

Teretni automobil sa sandukom može se koristiti za bilo kakav prijevoz, a ne samo za komunalne potrebe prijevoza smeća.

5. Da li stupanjem na snagu novog Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama sva teretna vozila (teretni automobili i radna vozila) iznad 3,5 tona najveće dopuštene mase moraju imati tahograf?

Da!

Dosadašnji Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama propisivao je da teretna vozila koja su prvi puta registrirana u Republici Hrvatskoj do 01. siječnja 1995. godine i koja ne sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu, moraju imati tahograf ako im je najveća dopuštena masa veća od 5 tona. Stupanjem na snagu odredbi novog Pravilnika od 01. travnja 2004. godine, ova odredba je izbrisana tako da sva teretna vozila iznad 3,5 tona najveće dopuštene mase moraju biti opremljena tahografom.

6. Da li rabljenom osobnom automobilu iz uvoza s ugrađenom kukom, ako isti zadovoljava homologacijske uvjete, prilikom prve registracije treba zahtijevati skidanje kuke koja nije rastavljiva?

Da!

Kuka za vuču priključnog vozila se prilikom provjere homologacijske podobnosti ne kontrolira. Stoga se može dogoditi situacija da takav rabljeni automobil prolazi provjeru homologacijske podbnosti, a ne zadovoljava zahtijeve Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama prema kojem svi osobni automobili koji se prvi puta registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 01. siječnja 1999. godine (ili ako se kuka nakon tog datuma prvi puta naknadno ugrađuje na osobni automobil), ako imaju kuku, ista mora biti rastavljiva tako da kada se rastavi na pričvrsnom mjestu duljina vozila se ne smije promijeniti.

S poštovanjem!

D I R E K T O R:

Ida Laić, dipl. oec.

KONTAKTI