I/7, broj: 3593-1/2005

Zagreb, 12/12/2005


STANICAMA ZA REDOVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

STANICAMA ZA PREVENTIVNI TEHNIČKI PREGLED VOZILA

S V I M A

PREDMET: Tehnički pregled mopeda - ispitivanje najveće brzine

Windows Media Player video zapis 2,6 Mb

Kao što je poznato, temeljem Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, "Narodne novine", broj 136/04 od 30. rujna 2004. godine, od 01. siječnja 2006. godine sve stanice za redovni tehnički pregled moraju biti opremljene uređajem za kontrolu najveće brzine mopeda opremljenih varijatorskim elementima transmisije na pogonski kotač. Temeljem istog Pravilnika, od 01. siječnja 2006. godine treba započeti s ispitivanjem ispravnosti ograničenja najveće brzine mopeda pri svakom redovnom tehničkom pregledu mopeda.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama je propisao da su mopedi motorna vozila s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora nije veći od 50 cm3 i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 50 km/h. Kako bi zadovoljili uvjet da moped ne smije ići brže od 50 km/h proizvođači ovih vozila uobičajeno postavljaju razne ograničivače na motor koji onemogućavaju mopedu razvijanje većih brzina. Međutim, raznim tehničkim preinakama, moguće je napraviti moped koji se po ravnoj cesti može voziti i znatno većim brzinama od propisane najveće brzine - 50 km/h. Obzirom da takvo vozilo onda nije moped, nadzornici tehničke ispravnosti trebaju kontrolirati najveću brzinu tog vozila te sukladno izmjerenim vrijednostima odlučiti da li će takvom vozilu ovjeriti tehnički pregled.

Nadzornici tehničke ispravnosti vozila pri svakom redovnom tehničkom pregledu trebaju se pridržavati sljedećeg postupka pri kontroli ispravnosti ograničenja brzine mopeda:

SNIMKA AKTIVNOSTI OPIS AKTIVNOSTI
Naravno, nadzornik je dužan prekontrolirati sve one dijelove mopeda koji se kontroliraju na tehničkom pregledu, a ovom prilikom se ove preostale radnje tehničkog pregleda neće posebno navoditi.Da li ovaj moped ima mehanički pokretanu spojku i mjenjač od strane vozača ili je transmisija mopeda izvedena pomoću neke vrste automatizirane spojke i mjenjača?Naravno, nadzornik je dužan prekontrolirati sve one dijelove mopeda koji se kontroliraju na tehničkom pregledu, a ovom prilikom se ove preostale radnje tehničkog pregleda neće posebno navoditi.Da li ovaj moped ima mehanički pokretanu spojku i mjenjač od strane vozača ili je transmisija mopeda izvedena pomoću neke vrste automatizirane spojke i mjenjača?

Da bi točno odgovorio na ovo pitanje nadzornik na mopedu treba potražiti ručicu spojke i polugu mjenjača te ako iste ne postoje, moped je opremljen nekom automatiziranom transmisijom (većina novih mopeda je opremljena varijatorima) te mu treba ispitati najveću brzinu koju može razviti.

Dakle, mopedima koji imaju ručni mjenjač ne treba mjeriti najveću brzinu vožnje, a mopedima koji imaju bilo kakav automatizirani mjenjač treba ispitati najveću brzinu vožnje.

VAŽNO: Prilikom prijave tehničkog pregleda mopeda bez ručice spojke i poluge za promjenu stupnja prijenosa u novom informatičkom programu za obradu podataka s tehničkog pregleda, polje "VRSTA MJENJAČA" se mora definirati kao "AUTOMATIZIRANI" mjenjač.
 
U ovisnosti o smještaju instrumenta za kontrolu najveće brzine mopeda na tehnološkoj liniji, nadzornik je dužan moped dovesti do instrumenta te pogonskom osovinom (stražnjom) postaviti moped u valjke.

Preporučamo da se moped vozi prema naprijed te da se kroz valjke prođe prvo sa prednjim kotačem, pa onda sa stražnjim kotačem.
Nakon postavljanja mopeda na mjerno mjesto, prednji kotač treba ukliještiti odgovarajućim pneumatskim čeljustima (kliješta), kako bi se omogućila što veća sigurnost pri mjerenju.

Svaki nadzornik samostalno treba prekontrolirati prednji kotač (gumu i naplatak) u zoni nalijeganja pneumatskih čeljusti na gumu te u slučaju da se pneumatska čeljust direktno naslanja na naplatak ili neki drugi dio na mopedu, onda se ista ne smije koristiti već ispitivanje treba obaviti bez uklještenja prednjeg kotača.

Pneumatska kliješta se smiju nasloniti samo na prednju gumu mopeda i nigdje više.
Nadzornik treba sjediti na mopedu, a nogama se čvrsto oslanjati s lijeve i desne strane mopeda kako bi osigurao ravnotežu za vrijeme cijelog mjerenja.
Ako se za vrijeme mjerenja ne koristi uklještenje prednjeg kotača pomoću pneumatskih kliješta onda nadzornik svakako treba stisnuti polugu prednje kočnice mopeda.

Ova radnja može biti pomalo nespretna jer se prednja kočnica uobičajeno nalazi na istoj strani upravljača na kojoj se nalazi i ručica za snagu mopeda, pa je istovremeno stiskanje kočnice i zakretanje ručice za snagu otežano.
Nakon što je moped postavljen u valjke i nakon što je spreman za mjerenje, moped treba ugasiti i nakon nekoliko sekundi još jednom upaliti.
Na samom početku mjerenja treba lagano zakrenuti ručicu za snagu mopeda dok se pogonski kotač ne pokrene, a nakon što se pogonski kotač pokrene ručicu za snagu treba odjednom okrenuti do krajnjeg položaja.
  Moped će se slobodno ubrzavati do najveće brzine vožnje, a brzinu treba pratiti na zaslonu pokaznog instrumenta. Brzinomjer samog mopeda će u najčešćem broju slučajeva uvijek pokazivati 0 km/h jer je brzinomjer spojen s prednjim kotačem mopeda koji se pri mjerenju ne okreće.

Dok god moped ubrzava ručicu za snagu se ne smije otpustiti, a nakon što se primijeti da je ubrzanje prestalo i da je postignuta najveća brzina (najveća brzina mopeda uvijek malo varira unutar uskog pojasa od ± 2km/h), ručicu za snagu treba zadržati još najmanje tri sekunde i tek nakon toga je otpustiti u početni položaj.
Prilikom usporavanja mopeda na mjernom instrumentu ne smije se koristiti kočnica stražnjeg kotača već treba dopustiti da se kotač samostalno zaustavi uslijed inercije.
Nakon zaustavljanja mopeda u valjcima, treba otvoriti pneumatska kliješta, podići se sa sjedala mopeda i bez pomoći snage motora, ljudskom snagom izgurati moped iz valjaka.

Tek kada pogonski kotač stane na čvrstu podlogu (kada više nije na slobodno okretnim valjcima), nadzornik se može pomoći snagom motora.
Iz mjernog instrumenta treba ispisati rezultate mjerenja te ako je brzina mopeda utvrđena prilikom mjerenja manja ili jednaka od 55 km/h tehnički pregled se može ovjeriti.
Premda ispravni mopedi redovno ne razvijaju brzinu veću od 50 km/h, dodatnih 5 km/h tolerancije je postavljeno zbog nesavršenosti mjerne metode, odnosno zbog toga što se u praksi može događati situacija da mjerni instrument pokazuje 2 do 3 km/h različitu najveću brzinu mopeda u ovisnosti o tome kolika je masa nadzornika. Nadzornik veće mase proizvest će veće otpore kotrljanja pa će takav moped ići sporije, dok će nadzornik manje mase proizvesti manje otpore kotrljanja pa će takav moped ići brže. Stoga se uvodi dodatni tolerancijski prag od 10% najveće brzine tj. od 5 km/h.
Ako moped ide brže od 55 km/h, tehnički pregled se ne smije ovjeriti već vlasnika vozila treba upozoriti da ispravi ovaj nedostatak ako želi pozitivnu ovjeru tehničkog pregleda.

Snimke na lijevoj strani prikazuju tijek ispitivanja najveće brzine mopeda kakav se vidi na pokazniku jednog od mjernih instrumenata za mjerenje najveće brzine mopeda.
Iz računala mjernog instrumenta obvezno treba napraviti ispis rezultata mjerenja najveće brzine koji se zaklama uz zapisnik o tehničkom pregledu vozila (uz kontrolni list za one STP koje rade s novim informatičkim programom).

Također, one STP koje rade s novim informatičkim programom obvezne su unijeti izmjerenu brzinu mopeda u za to predviđeno mjesto u programu, a program će samostalno izabrati jednu od automatskih grešaka za mopede.
Na dijagramskom prikazu koji se ispisuje uz pojedini mjerni instrument moguće je uočiti u kojem vremenu je izvršeno ubrzanje mopeda, koliko dugo je trajala vožnja na najvećoj brzini mopeda, da li je najveća brzina uistinu postignuta ili ju je nadzornik "gađao" s položajem ručice za snagu i koliko dugo je trajalo usporenje mopeda na valjcima.

Na kraju, želimo naglasiti da na ovom mjerenju očekujemo relativno velik broj mopeda koji se mogu kretati brže od propisane brzine, samim time i velik broj tehnički neispravnih mopeda. Strankama čiji mopedi ne zadovolje na provjeri najveće brzine prije svega treba savjetovati da se moped vrati u originalno stanje u kakvom je bio prije tehničkog zahvata kojim se postigla veća brzina od propisane. Na ponovljenom tehničkom pregledu popravljenog mopeda još jednom treba prekontrolirati najveću brzinu i novi ispis iz mjernog instrumenta (bez obzira na rezultate pregleda) zaklamati uz postojeći zapisnik o tehničkom pregledu (kontrolni list za novi program).

Ako pojedine stranke ne žele svoj moped vratiti u originalno tehničko stanje kakav je bio u trenutku kupnje, onda takve stranke treba obavijestiti da trebaju pristupiti postupku ispitivanja vozila na kojem će se utvrditi da li njihovo vozilo samo skidanjem blokade može prijeći iz vrste vozila moped u vrstu motocikl. Osim što ovakva vozila postižu brzinu vozila koja je propisana za motocikle, na ispitivanju vozila će se pregledati da li takva vozila zadovoljavaju i neke druge tehničke zahtjeve koji se postavljaju za motocikle poput kočnog mehanizma, svjetlosne opreme kao i opće konstrukcijske značajke takvog vozila. Dakle, svaki moped kojem se skinula blokada najveće brzine ne postaje automatski motocikl te će u nekim slučajevima i potvrda za ispitivanje vozila biti negativna, odnosno neki mopedi se ne mogu samo skidanjem blokade najveće brzine pretvoriti u motocikle.

Na kraju želimo naglasiti da svi nadzornici tehničke ispravnosti mogu već sada vježbati ispitivanje mjerenja najveće brzine mopeda kako bi bilo što manje tehničkih problema prilikom obveznog starta samog mjerenja.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK UPRAVE:
Ida Laić, dipl.oec.

KONTAKTI